Kako sjedeći tip posla utječe na vaše zdravlje i duljinu života?
“Svako živo biće se bori … i najsnažniji, zdravi i sretni prežive i umnožavaju se.”
Charles Darwin
Dvije zanimljive ali nažalost predvidljive studije
Već početkom 18. stoljeća, talijanski liječnik Bernardino Ramazzini (1633-1714, imaju ga čak i za početnika medicine rada) primijetio je da radnici koji sjedećim zanimanjima, kao što su postolari i krojači, imaju lošije zdravlje od trgovaca koji su im dostavljali robu ili prodavali njihove proizvode.
Njegova zapažanja su bila dva stoljeća zaboravljena, dok britanski liječnik i epidemiolog, dr. Jeremy Morris nije u 1949. počeo promatrati vozače i
konduktere na poznatim double-decker autobusima u Londonu. Vozači autobusa su 90% radnog vremena proveli sjedeći, a kondukteri su se između ostalog morali popeti na preko i više od 600 stepenica u svakoj smjeni. Kad je provjerio njihovo stanje zdravlja, otkrio je da vozači imaju dvostruko veći rizik od srčanog udara nego njihovi aktivniji kondukteri. Osim toga i na temelju usporedbe veličine hlača u pojasu, utvrđeno je da vozači imaju značajno povećan volumen oko struka. Još više je bilo iznenađujuće, da su i oni jači kondukteri imali manju vjerojatnost od srčanog udara nego jednako jaki vozači. Do sličnih rezultata je došao kasnije kada je radio s poštanskim službenicima, gdje su službenici, koji su više sijedjeli bili puno više skloni bolestima nego više aktivni poštari na terenu.
Što se događa s našim radom?
Ove studije su među prvima skrenule pozornost na važnost kretanja za zdravlje i da sjedeći način rada nije najbolji. Danas sve više i više osoblja provodi većinu svog radnog vremena sjedeći za stolom. Tome moramo dodati i vrijeme provedeno na putu na posao i na kraju sve vrijeme kada sjedimo kod kuće ispred televizora ili računala. Ako sve to zbrojite možete doći do nevjerojatnih brojki. Uzmite si vremena i stvarno izračunajte koliko vremena dnevno u prosjeku provedete sjedeći? Jeste li iznenađeni?
Bolje je slabo sjediti nego dobro stajati
Vjerojatno ste već čuli nešto slično. Ta mudrost potječe iz razdoblja kada je većina seljaka radila na farmama. Tamo je trebalo raditi od jutra do mraka, ako ste željeli samo preživjeti. Tada je bilo to da možete sjesti, luksuz. Naravno, tada nisu imali problema zbog previše sjedenja, već obrnuto. Ali stari mitovi i dalje inzistiraju. I zato jer su toliko ukorijenjeni niti se ne pitamo dali uopće još vrijede.
Većina od nas je već čula da sjedeći način rada nije zdrav. Pitanje je dali smo u vezi toga nešto i učinili. Neki čak misle da je naše aktivno sudjelovanje, trčanje ujutro ili navečer, hodanje i vježbanje u teretani, dovoljno za održavanje i poboljšanje našeg zdravlja. Zaboravljamo pak, da još uvijek većinu vremena provodimo sjedeći. Većina zaposlenih danas više od 9 sati dnevno provodi u sjedećim aktivnostima. Jeste li već izračunali koliko vremena dnevno u prosjeku sjedite? (Ako niste maloprije, sada je vrijeme da to i uradite). Prije nego što krenemo dalje, izračunajte koliko vremena dnevno sjedite! Većina će vas dobiti iznenađujuće velik broj.
Da li je sjedenje opasnije od pušenja
Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Južnoj Karolini otkrili su da muškarci koji su sjedili u tjednu više od 23 sati ispred TV-a ili kod vožnje automobila, (kao vozač ili putnik) imali 64% veću vjerojatnost da umru od srčanog udara od onih koji su sjedili 9 sati ili manje. Čudo u ovoj studiji je da su bili tome podvrgnuti čak i oni muškarci koji su redovito vježbali. Dakle, čak redovita tjelesna aktivnost nije u potpunosti eliminirala rizik od infarkta.
Najveće do sada poznato istraživanje američkog Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute) je 8 godina pratila gotovo 250.000 odraslih Amerikanaca u dobi od 50 do 71 godina. Na početku studije, sudionici su ispuniti niz detaljnih pitanja o tome koliko vremena provode na putu na posao, koliko vremena provode gledajući TV, sjedeći ispred računala i koliko dugo vježbaju, kao i druge informacije vezane uz zdravlje. Na početku studije nitko od sudionika još nije patio od bolesti srca, raka i dijabetesa. Nakon 8 godina dosta je bilo bolesnih, a neki su već umrli. Najmanje zdravi su bili oni koji su najviše sjedili. Oni koji su sjedili više od 7 sati dnevno imali su najveći rizik od raznih kardiovaskularnih bolesti ili raka. Oni koji su vježbali sedam ili više sati tjedno, ali su i proveli više od 5 sati gledanja TV-a dnevno, umiru ranije od onih koji su gledali TV manje od sat vremena dnevno.
Druga australska je studija pokazala da nakon što napunite 25 godina, svaki sat gledanja televizije skraćuje život potencijalno po 22 minute. Sjedenje je toliko opasno po rak kao pušenje ili prekomjerno izlaganje suncu.
Dakle, što je dvostruka doza? Sjediti i pušiti u isto vrijeme. Recite ne oboje!
Kako se sjedenje razlikuje od stajanja?
Sjedenje odmah uzima svoj danak. Onog trenutka kad sjednete, električna aktivnost u nogama se zaustavlja. Broj kalorija koje trošite pada na manje od jednu kaloriju po minuti (bliže 0,5 kal/min) proizvodnja enzima koji razgrađuje masnoće padne za 90%. Nakon dva sata sjedenja dobar kolesterol padne za 20%. To vjerojatno objašnjava činjenicu da ljudi sa sjedećim radom, imaju dva puta veću vjerojatnost od kardiovaskularnih bolesti srca.
Ako stojite, čak i ako ne hodate okolo, vaši mišići u leđima, stražnjici i nogama se pokreću i rade da održavaju vaš stojeći stav i sprečavaju vas od pada. Kada sjednete, ti mišići nisu više potrebni. Istraživanja su pokazala da kada sjedite, vaše tijelo proizvodi manje lipoproteina lipaze, enzima koji sudjeluje u razgradnji masnoća u krvi. Bez dovoljno visoke razinu enzima, masnoća se nakuplja u krvi i ide u srce i možda je to početak kardiovaskularnih bolesti srca.
U eksperimentu u kojem su zdrave mlade ljudi “okovali” u krevet, tako da nisu smjeli opterećivati noge. Već nakon 24 sati povećala im se otpornost na inzulin, stanice su čak 40% manje iskorištavale glukozu iz krvotoka. Druga studija, kada su zdrave mlade ljude, koji su prethodno napravili više od 10.000 koraka dnevno, zamolili da u vrijeme testiranja čine manje od 4.500 koraka dnevno i da značajni dio vremena provede sjedeći, već nakon tri dana su imali dramatično povećanu razinu šećera u krvi nakon obroka čak do 90%, što je odraz ranih simptoma dijabetesa 2. Najproblematičniji rezultat studije je to da čak sustavna i redovita tjelesna aktivnost nije bila u stanju okrenuti te pokazatelje.
Ljudi smo stvoreni za kretanje
Neaktivnost ima svoju fiziologiju, kaže dr. Frank Booth, istraživač učinka sjedećeg načina života na ljudsko tijelo sa Sveučilišta Missouri Columbia, fakulteta biomedicinskih znanosti. Istraživanja kod u 5 i 6 godišnje djece, koji su bila uglavnom neaktivna i pretilna, otkrili su čak nepopravljivu štetu na DNK. Ljudske stanice nisu prilagođene neaktivnom životu.
Dakle, ustanite i krečite se! Razmislite kako bi si mogli osmisliti stojeće radno mjesto. Možda možete iskoristi koji niži ormar i staviti gore lap top i tamo odgovarati na mailove. Istraživanja pokazuju, ako bi samo svakih pola sata ustali, protegnuli se ili malo hodali, da bi to dramatično utjecalo na naše zdravlje. Već sama šetnja u mjestu može pomoći. Članak koji upravo čitate sam napisao stojeći, znači da kao autor nisam pretrpio nikakve posljedice sjedećeg načina rada, čak sam napisao nešto korisno i uz to i trenirao svoje mišiće.
Još niste uvjereni?
Kad su istraživači usporedili skupinu mršavih i debelih žena, od kojih niti jedna nije vježbala, utvrdili su razlike. Mršave žene su se više kretale, micale i rijetko su bile sasvim mirne. Premještanje može spaliti dodatnih 300 kalorija. Ako potrošite 300 kalorija na dan na poslu, to znači 66.000 dodatnih kalorija godišnje, što znači 3-4 kilograma manje masnoća na vašem tijelu.
Dakle, ustanite! Redovito se pretežite. Kada slušate glazbu, zaplešite, čitajte u stojećem položaju. Jedan od mojih omiljenih mjesta za vježbu je pranje zubi. Kada perete zube, stojite na jednoj nozi, tako trenirate i ravnotežu. Ne samo da je to odlična dodatna vježba, čak i impresionirate/oduševljavate ljudi oko sebe. Tako daje dvostruku korist!
Najbolje što možete učiniti za sebe i svoje suradnike je, da organizirate radionicu Snaga punog angažmana – kako upotrijebiti alate za povećanje osobne energije.
Viri:
Tom Rath: Eat, move, sleep; Mission day, New York, 2013
Gretchen Reyonlds: The first 20 minutes, Icon Books, London, 2013
Snaga punog angažmana – alati za povećanje osobne učinkovitosti
Radionica Snaga punog angažmana pomaže vašim zaposlenicima da počnu brinuti za svoju energiju, i shodno tome i energiju tvrtke. Kakvu pomoć imate od visoko kvalificirani ljudi, ako nemaju energije da bi pokazali ili iskoristili svoje znanje i vještine? U interesu je svakog voditelja i svake tvrtke da aktivno potiče zaposlenike da se brine o sebi i svojoj energije te, da stvori okruženje u kojem se upravlja energijom: fizičkom, emocionalnom, mentalnom i duhovnom. To je ključna komponenta za održavanje izvanrednih rezultata.
O autoru članka i voditelju radionice:
Janez Hudovernik ima 24 godina poslovnih iskustva. Karijeru je započeo u tvrtki Lip Bled i onda nastavio u IBM Slovenija. U posljednjih 18 godina radi kao poslovni savjetnik, coach i trener na području prodaje, upravljanja osobne i timske učinkovitosti. Njegov rad i predavanja su inspirativna, korisna i donose rezultate.
Licencirani je trener za provedbu radionice Snaga punog angažmana (Power of puni angažman) od strane Human Performance Instituta. Tijekom svoje karijere surađivao je s nekim od slovenskih vrhunskih sportaša i klubova na području punog angažmana i mentalne pripreme.
Sam je aktivan, rekreativni sportaš. Uglavnom trči na duže staze od pola maratona do maratona. Aktivna se brine o svojoj energiju i sa svojom obitelji, suprugom Tadejom i šestero djece Elo, Valter, Rebeka, Klara, Andreja i Rafael živi principe punog angažmana.
Za dodatne informacije možete ga kontaktirati na: janez.hudovernik@proacta.si ili: http://www.linkedin.com/in/hudovernik
